FairVotes Logo

FairVotes priče

FairVotes je hrvatski autonomni i apsolutno transparentni sustav za e-glasovanje

Izlaznost mladih na izbore i stav o elektroničkom glasanju

Istraživanje tržišta na temu

„IZLAZNOST MLADIH NA IZBORE I STAV O ELEKTRONIČKOM GLASANJU“

Zagrebačka tvrtka IDE3 provela je istraživanje tržišta na temu „Izlaznost mladih na izbore i stav o elektroničkom glasanju“. Istraživanjem se htjelo ispitati koliko je mladih izašlo na parlamentarne izbore, koji su razlozi glasanja ili ne glasanje, smatraju li da bi im elektroničko glasanje pomoglo u budućnosti te smatraju li da bi promijenili mišljenje i glasali kada bi mogli sudjelovati e-putem. 

Zagrebačka tvrtka IDE3 provela je istraživanje tržišta na temu „Izlaznost mladih na izbore i stav o elektroničkom glasanju“.

Istraživanjem se htjelo ispitati koliko je mladih izašlo na parlamentarne izbore, koji su razlozi glasanja ili ne glasanje, smatraju li da bi im elektroničko glasanje pomoglo u budućnosti te smatraju li da bi promijenili mišljenje i glasali kada bi mogli sudjelovati e-putem. 

Istraživanje je provedeno kvantitativnom metodom primjenom ankete na uzorku od 1450 ljudi. 

Ciljevi istraživanja bili su:

1. Odrediti postotak izlaznosti mladih na izbore
2. Odrediti razloge glasanja
3. Odrediti razloge ne glasanja
4. Odrediti smatraju li da bi im elektroničko glasanje pomoglo u glasačkom procesu
5. Odrediti smatraju li da bi zbog elektroničkog glasanja promijenili mišljenje i glasali u budućnosti

Anketnim istraživanjem prevedenim u razdoblju od 10.7.2020 do 20.7.2020 obuhvaćeno je ukupno 1450 ispitanika na području cijele Hrvatske. 

UZORAK

Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku od 1450 osoba pretežito studenata u sljedećim dobnim postocima: 

46,0% – 23 - 26 godina
42,3% – 18 - 22 godina
9,0% - 27 – 30 godina
2,3% – starijih od 30 godina
Od toga je 73,4% žena te 26,6% muškaraca. 

Najviše ispitanika dolazi iz Središnje Hrvatske, a zatim ju prate Južna Hrvatska, Istočna Hrvatska, Sjeverno hrvatsko primorje, i Gorska Hrvatska. Mali broj ispitanika dolaze iz BIH i Irske. 

Jedan od ciljeva istraživanja bio je istražiti izlaze li mladi uopće na izbore te koji su razlozi odlaska odnosno ne odlaska na izbore. 

Rezultati su sljedeći: 

71,5% ispitanika glasalo je na Parlamentarnim izborima 2020. dok samo 28,5% ispitanika nije obavilo glasanje.

Visoki postotak pokazuje kako mladi itekako jesu zainteresirani za politiku i smatraju svoj glas važnim.

Najčešći razlozi za izlazak na izbore bili su sljedeći:

To je moja građanska dužnost – 86,7% 
Zanima me politika – 32,4%
Radi nagovora drugih – 3%

Ostali razlozi:
Svaki glas je vrijedan
Da učinimo promjenu
Želim promjene
U nadi da će biti bolje

Razmatrajući ove glasove možemo zaključiti kako ispitanici itekako smatraju glasanje svojom građanskom dužnosti i željni su sudjelovati i dati svoj glas kako bi se dogodile neke promjene. 

Najčešći razlozi zašto sudionici nisu išli glasati su sljedeći:

Manjak motivacije za odlazak na izbore – 51,8%
Nemogućnost odlaska do biračkog mjesta – 36,8%
Ne zanima me politika – 18,7%

Ostali razlozi:
Nema smisla
Ne dovoljna informiranost
Epidemiološka situacija
Ne povjerenje

Kada se analizira statistika, vidljivo je kako od 1450 sudionika glasalo nije samo njih 413. Od te brojke čak 50% ispitanika izjavilo je kako ne glasa zbog manjka motivacije, dok 36,8% nema mogućnost odlaska do biračkog mjesta, što dokazuje da biračka mjesta ipak nisu dovoljno dobro raspoređena i pristupačna te da ograničavaju ljude u izlasku na izbore.

 Kako bi se to moglo promijeniti? Očito je da interes kod mladih ljudi postoji. U većem postotku ih zanima politika i smatraju svoj glas važnim kako bi doprinijeli promjenama u državi. 

U istraživanju se ispitanike dijelilo na 2 kategorije:
1. Ispitanici koji su glasali na parlamentarnim izborima
2. Ispitanici koji nisu glasali na parlamentarnim izborima

Ispitanicima koju su glasali na parlamentarnim izborima, postavilo se sljedeće pitanje: Smatraju li da bi im glasački proces bio jednostavniji kada bi imali mogućnost glasati elektroničkim putem?

85,5% ispitanika smatra kako bi im bilo jednostavnije glasati kada bi imali mogućnost glasovanja e-putem, dok 14,5% smatra da im elektroničko glasanje ne bi pomoglo. 

Ispitanicima koji nisu glasali na parlamentarnim izborima, postavilo se pitanje: Smatraju li da bi promijenili mišljenje i izašli na izbore kada bi imali mogućnost glasanja elektroničkim putem?

82,2% izjavilo je kako bi promijenili mišljenje i izašli na izbore da imaju mogućnost glasati e-putem, dok 17,8% posto ispitanika smatra da ne bi ni onda promijenili mišljenje. 

ZAKLJUČAK

Razvoj novih tehnologija promijenio je svijet u kojem živimo, naše navike, ponašanje i komunikaciju.

Mladi ljudi rastu zajedno uz tehnologiju te svakim danom ovladavaju novim vještinama. Opće je poznato kako danas nitko više skoro pa i ne može bez mobitela i smart uređaja. 

Najčešći natpisi u medijskim člancima su kako mladi u malom postotku izlaze na izbore i kako je razlog tome ne zainteresiranost za politiku.
Ponukani time da mlade osobe puno više koriste tehnologiju i razumiju koliko ona pomaže i koje su prednosti iste htjelo se ispitati koji su stavovi mladih ispitanika oko elektroničkog glasanja ovisno o tome jesu li ili nisu glasali na zadnjim parlamentarnim izborima.  
Također se htjelo ispitati koji su to razlozi zašto mladi glasuju ili ne glasuju. 

Rezultati su pokazali kako su mladi i te kako zainteresirani za izbore, da ih zanima politika te da svoj glas smatraju važnim. U velikom postotku smatraju kako je to njihova građanska dužnost. 

Mladi koji nisu glasali najčešće navode razlog ne imanja motivacije i ne mogućnost odlaska do biračkog mjesta. 

Ono što je zajedničko i jednoj i drugoj skupini je da preko 80% ispitanika smatra da bi im elektroničko glasanje pomoglo u budućnosti, dok 80% kaže kako bi promijenilo mišljenje i glasalo kada bi im bilo omogućeno glasanje e-putem. 

Mladima u razvijenim zemljama, telefoni su dostupni od najranijeg doba. Iako, Hrvatska još ne razmišlja o uvođenju elektroničkog glasanja, situacija koju je donijela COVID19 kriza sve je natjerala na razmišljanje izvan standardnih okvira.  
Sve su jača šuškanja oko prijedloga da se omogući elektroničko i standardno glasovanje ovisno o željama građana. Mladi zagovaraju da im se omogući glasovanje e-putem dok se slažu da birališta ostanu otvorena za ljude kojima je draže glasati na tradicionalni način. 

Elektroničko glasanje donijelo bi više prednosti. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako bi mladi glasali u puno većem broju kada bi im se to omogućilo.  Smanjenjem biračkih mjesta uštedjelo bi se i na troškovima samih izbora. 

Prednosti je puno. Ipak, odluka je na Vladi. Kako bi se elektroničko glasanje provelo potrebno je nekoliko stvari. Za početak potrebno  je promijeniti stavku članka u Ustavu i educirati građane. Kada će Hrvatska biti spremna za to, vrijeme će pokazati.  

100% hrvatski sustav

online glasovanja